Novosti

PROMIJENIMO NAČIN NA KOJI RAZMIŠLJAMO O OTPADU

Količine otpada u svijetu nastavljaju rasti. Prema procjenama Programa Ujedinjenih naroda za okoliš, količina komunalnog otpada mogla bi porasti s 2,1 milijarde tona u 2023. na 3,8 milijardi tona do 2050. godine.

Kako bismo promijenili taj smjer, nije dovoljno razmišljati samo o tome u koji spremnik treba odložiti pojedinu vrstu otpada.

Potrebno je promijeniti način na koji kupujemo, koristimo, ponovno upotrebljavamo i odbacujemo proizvode.

Redoslijed je važan

Hijerarhija gospodarenja otpadom određuje prioritet postupanja s otpadom, od rješenja koja su najpoželjnija do onih koja su najmanje poželjna za okoliš:

1. Smanjiti nastanak otpada

Najbolji je otpad onaj koji nije nastao.

To znači kupovati promišljeno, izbjegavati nepotrebne i jednokratne proizvode, birati proizvode s manje ambalaže te planirati potrošnju hrane.

Tijekom 2022. godine u svijetu je bačeno približno 1,05 milijardi tona hrane, što odgovara količini od oko 19 % hrane dostupne potrošačima.

2. Ponovno upotrijebiti i ponovno napuniti

Prije nego što određeni predmet odbacimo, trebamo provjeriti možemo li ga ponovno upotrijebiti, vratiti u sustav povratne ambalaže ili ponovno napuniti.

Višekratne boce, posude, vrećice i druga povratna ambalaža smanjuju potrošnju sirovina i nastanak novog otpada.

Prema podacima navedenima u infografici, od 2030. prodavatelji u Europskoj uniji trebali bi nuditi najmanje 10 % pića u ponovno upotrebljivo ambalaži, uz cilj od 40 % do 2040. godine.

3. Popraviti i prenamijeniti

Oštećen ili neispravan predmet ne mora odmah postati otpad. Popravkom, obnovom ili prenamjenom produljujemo njegov vijek trajanja i smanjuje potrebu za proizvodnjom i kupnjom novih proizvoda.

To je posebno važno za električnu i elektroničku opremu. U svijetu su tijekom 2022. godine nastala približno 62 milijuna tona elektroničkog otpada, čak 82 % više nego 2010. godine.

4. Zamijeniti samo kada postoji dokaziva korist

Zamjena proizvoda novim nije uvijek održivija opcija. Potrebno je razmotriti njegov cjelokupni životni ciklus, od proizvodnje i prijevoza do uporabe i postupanja nakon završetka vijeka trajanja.

Europska unija od srpnja 2021. zabranjuje stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda, među kojima su plastični pribor za jelo, tanjuri i slamke.

5. Pravilno odvojiti i reciklirati

Ako nastanak otpada nije moguće spriječiti, a predmet se više ne može ponovno upotrijebiti, popraviti ili prenamijeniti, potrebno ga je pravilno odvojiti kako bi se vrijedni materijali mogli vratiti u proizvodni proces.

Ipak, recikliranje nije dovoljno samo po sebi. Prema podacima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj navedenima u izvornoj objavi, u 2019. godini u konačnici je reciklirano samo 9 % plastičnog otpada.

6. Oporabiti energiju iz preostalog otpada

Za dio otpada koji nije moguće ponovno upotrijebiti ili reciklirati može se primijeniti energijska oporaba.

Međutim, spaljivanjem se gubi materijal koji se više ne može vratiti u kružni tok. U 2019. godini spaljeno je približno 19 % plastičnog otpada.

7. Odložiti samo kao posljednju mogućnost

Odlaganje otpada nalazi se na samom dnu hijerarhije.

Prema podacima iz izvorne infografike, u 2019. godini gotovo 50 % plastičnog otpada završilo je na odlagalištima, dok se s približno 22 % nije odgovarajuće gospodarilo.

Od informacije do promjene ponašanja

Hijerarhija gospodarenja otpadom predstavlja prioritetni redoslijed, ali nije apsolutno pravilo za svaku situaciju. Kod pojedinih tokova otpada opravdana su odstupanja ako analiza njihova cijelog životnog ciklusa pokaže da drugo rješenje ima manji ukupni utjecaj na okoliš.

Ipak, osnovna je poruka jasna:

Smanjenje nastanka otpada, ponovna uporaba i popravak imaju prednost pred recikliranjem, energetskom oporabom i odlaganjem.

Prije nego što nešto odbacimo, trebamo se zapitati:

    • Treba li nam taj proizvod?
    • Možemo li spriječiti nastanak otpada?
    • Možemo li predmet ponovno upotrijebiti?
    • Može li se popraviti ili prenamijeniti?
    • Možemo li ga pokloniti nekome kome je potreban?
    • Ako prethodne mogućnosti nisu primjenjive, možemo li ga pravilno odvojiti za recikliranje?

 

Kampanja„Ne budi loš, koristi koš“ želi građanima i mještanima približiti održivo gospodarenje otpadom i potaknuti promjenu svakodnevnih navika.

Naš je cilj povećati recikliranje i smanjiti količinu otpada koja završava na odlagalištima, ali i podsjetiti da odgovorno postupanje počinje mnogo prije samog spremnika za otpad.

Informacija stvara svijest, ali praktično djelovanje mijenja ponašanje.

Razmislimo prije nego što odbacimo

    • Smanjimo nastanak otpada.
    • Ponovno upotrijebimo.
    • Popravimo i prenamijenimo.
    • Pravilno odvojimo i reciklirajmo.

 

Koji je korak hijerarhije gospodarenja otpadom danas najviše zanemaren?

Podijelite s nama svoje mišljenje i primjere vaših dobrih navika.

Ne budi loš, koristi koš!

Izvor infografike: Sustainability Infographics, Rethinking Waste: The Priority Funnel. Infografika se temelji na podacima UNEP-a, OECD-a, ITU-a, UNITAR-a i Europske unije.

Preispitivanje_otpada_HR

Dodatni izvor: UNEP i ISWA, Global Waste Management Outlook 2024.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)